vapnenac

vapnenac – sedimentna stijena organogenog, kemijskog i klastičnog podrijetla, u čijem sastavu kalcijev karbonat (CaCO3) sudjeluje s preko 50%. Vapnenac je glavna stijena na kojoj se vrši krški proces (v. okršavanje). organogeni vapnenci nastaju dijagenezom organskih vapnenačkih dijelova (skelet, ljušture i sl.), epitet im se daje prema prevladavajućem organizmu: koraljni, foraminiferski, litotamnijski i dr. oblik taloženja vapnenca utječe na razvoj krškog reljefa; izrazite su reljefne razlike među bankovitim ili gromadastim vapnencima, pravilno uslojenim i u tanke slojeve (ploče, v.) staloženim vapnencima. Kreda (v.), bijela i lako drobljiva taložina, mineralnim sastavom odgovara vapnencu; nastala je taloženjem vapnenačkih dijelova mikroorganizama, uglavnom u periodu krede; otuda zajedničko ime. kemijski vapnenci nastaju izdvajanjem i taloženjem iz nestabilnog kalcijeva hidrobikarbonata. Pod utjecajem ekobiotskih uvjeta i procesa, na brzacima i vodopadima tekućica obara se sedra (v.). Rasprskavanjem i prozračivanjem prokapne vode izdvajaju se u podzemnim šupljinama sigaste tvorevine (v.) kalcita ili aragonita. U kemijske vapnence spadaju i oolitski vapnenci koji su izlučeni u obliku sitnih kuglica (ooida), tj. vapnenačke lupi ne su staložene oko fragmenta nekog materijala. klastični vapnenci su nastali cementiranjem (najčešće kalcijevim karbonatom) vapnenačkih valutica – vapnenački konglomerat, kršja – vapnenačka breča, i pijeska – vapnenački arenit. Pored koraljnih grebena vidimo da se, uz rast organogenog vapnenca, znatni dijelovi lome, padaju i cementiraju u vapnenačku breču.

Roglić, 1973