sedrene tvorevine

sedrene tvorevine - naseljavaju se na mjestima prozračivanja alge i mahovine i drugi hidrofiti. Oko tih “sedrotvoraca” hvata se vapnena kora okamenjuje starije dijelove. Na taj način naraste sedreni prag, koji pregrađuje korito. Postepeno se prag izdiže i preraste u ustavu ili barijeru, iza koje se tekućica ujezeruje. Voda se prelijeva preko najnižeg dijela ustave i preliv se vremenom pomiče, održavajući izrazitu horizontalnost gornjeg ruba; zbog toga u nekim literaturama sedrene ustave nazivaju terasama. daljim razvojem sedrene ustave dobiju veoma složenu građu i izgled. Otjecanjem vode i inkrustiranjem (v.) vegetacije u nizvodnom smjeru se razvija istaknuti nos ili spuštena brada. Razlijevanjem i pomicanjem mlazeva, koje prati i ispod njih se okamenjuje vegetacija, razvijaju se svodovi slikovitih baldahina. Baldahini, brade, podbraci i sl. postepeno srašćuju i prekrivaju poluspilje. Barijere se šire i zatvaraju složene spiljske šupljine, a na njima se naseljava bujna vegetacija, pomoću koje nastaje nova i složena ekološka osnova. Uginula i urušena stabla bivaju inkrustirana i pridonose složenosti barijera. Zbog složenog razlijevanja vode i bogatog zelenila, sedrene ustave su izuzetno atraktivna i poučna prirodna pojava. sedrena barijera je složen i osjetljiv oblik. Potres i visoke vode izazivaju manja i veća oštećenja i urušavanja nad spiljskim šupljinama; odron manjih dijelova je česta pojava. Od zdrobljene sedre se odvaja fini, bjeličasti mulj koji prekriva nizvodno korito rijeka odnosno dno jezera, to ispunjava pukotine i omogućuje zadržavanje vode na krškoj podlozi (v. prirodna hidrološka sanacija). pored živih, koje se i dalje razvijaju, imamo i umrtvljene, znatnim dijelom razorene ustave. Zbog iz mjene ekoloških uvjeta i degradiranja biljnog pokrova ojačalo je spiranje padina i zatrpana su jezera; nizvodni transport trošina ubija sedrotvornu vegetaciju, umrtvljuje barijeru a dalja erozija razara te ostaju mali tragovi. Znatan dio tih izmjena uvjetovao je čovjek, koji je degradirao okolicu, oživio spiranje padina, a neumjesno intervenirao i na samim ustavama (gradnja mlinova, stupa i sl.). Još se nije u praksi dovoljno uočilo koliko su sedrene barijere osjetljiva i poukom bogata pojava. Iz tih prirodnih spomenika može se dokučiti koliko je složena mlada postglacijalna prošlost. Sedrene barijere ukazuju na značenje ekološke ravnoteže (v.), čije očuvanje postaje problem našeg vremena.

Roglić, 1973